 |
FOTOGRAFIRANJE MUNJA
Simptomi:
• Zaljubljeni ste u olujno (ne)vrijeme,
• strastveno volite fotografiju,
• pokušavate ovjekovječiti te jedinstvene i neponovljive trenutke
Dijagnoza:
• LOVAC NA MUNJE
Terapija :
• KRENITE U LOV NA MUNJE!!!!
Pročitajte savjete koje su napisali članovi CROMETEO foruma, kako da u tome više uživate i postignete bolje rezultate.
Ako još uvijek nemate gore navedene simptome, pogledajte na ovaj link i nakon što proučite kako to radi Veliki Majstor - Marko Korošec iz Slovenije, sigurno ćete se zaraziti!
http://www.weather-photos.net/
Jedna slika Marka Korošeca:
Fotografija Rade Popadića:
Jedna slika Zvonimira Barišina (nick name na Crometeo forumu - Adriatic Storm - http://www.barisin-art.com ) iz Kaštela na kojoj se vidi prekrasna razgranata munja nad Kaštelima, u pozadini Split:
![]()
Munje su električno pražnjenje oblaka koje se na hrvatskoj obali događa cijele godine, a u unutrašnjosti obično ljeti. Sama munja je snop elektrona širok samo kao palac, a može biti dug i nekoliko kilometara. Zanimljivo je da je temperatura munje viša od temperature površine našega Sunca, oko 6000°K! Munje su oduvijek privlačile pažnju čovjeka zbog svoje ljepote i snage.
Što Vam je sve potrebno da biste fotografirali munju!
1. GRMLJAVINSKO NEVRIJEME
a. Ako želite unaprijed znati je li neki dan povoljan za fotografiranje munja (hoće li ih uopće biti), najbolje je pratiti kratkoročne i srednjoročne vremenske prognoze koje možete pronaći na mnogo mjesta na Internetu ili nekim drugim medijima.
(Vremensku prognozu za slijedeća 4 dana, te izglede vremena do 10-tog dana uvijek možete pronaći na linku:
http://crometeo.net/phpbb/viewtopic.php?t=114 ).
b. Najbolji ćete doznati gdje se nalaze olujni oblaci na radarskim snimkama
http://vrijeme.hr/bradar.gif ( za unutrašnji dio Hrvatske)
http://www.arso.gov.si/podro~cja/vreme_in_podnebje/napovedi_in_podatki/radar.gif: (sjeverni Jadran)
c. Za praćenje naoblake nad Europom Predlažem stranicu EUMETSATA http://oiswww.eumetsat.org/IDDS-cgi/listImages?a=0,m=7,f=1,c=2,o=1,s=2,n=6,d=1,v=400,p=0
d. Grmljavinski oblaci još se bolje mogu prepoznati na infracrvenoj satelitskoj snimci srednjeg Sredozemlja (crvena boja dosta često znači postojanje grmljavinskih oblaka):
https://www.nemoc.navy.mil/sat1/m7/italy/ir_enh/latest.jpg
Nakon što ste sakupili dovoljno informacija i s velikom vjerojatnošću očekujete grmljavinske oblake u svojoj blizini, ili ste samo pogledom kroz prozor ustanovili «da bi moglo biti nešto» i osjetili da vam raste razina adrenalina u krvi, postoji još mnogo stvari o kojima morate misliti prije početka lova, kako bi bio uspješan.
2. FOTOAPARAT
Potrebno je, osobito kod noćnih fotografija, namještanje slijedećih postavki ručno:
a. ISO vrijednost : najmanja (1*) koju vaš aparat nudi - 50-100, ovisno o udaljenosti munja. Ako su bliže od 10 km može ISO 50, a ako su udaljenije bolje je postaviti na 100.
b. EKSPOZICIJA - najduža što je aparat nudi (2*) (obično je max. 15 sekundi na kompaktnim digitalnim aparatima), ili beskonačno duga ( tzv. BULB na SRL aparatima)
c. OTVOR BLENDE - obično se preporuča postaviti na srednje vrijednosti (3*) F3,5 - F5,6.
Što je manji F broj, otvor koji propušta svjetlost je veći, tada više svjetlosti dopire do senzora. O tome ovisi koliko će objekti na slici biti svijetli i kontrastni, a također o tome ovisi i debljina munje koju ćete uslikati. Eksperimentirajte!
d. ZUMIRANJE - Da lakše «ulovite» zvjerku potrebno je najšire vidno polje, znači ODZUMIRAJTE što više. Time se ujedno povećava i dubinska oštrina slike.
e. FOKUSIRANJE
Pri slabom osvjetljenju automatski sustav izoštravanja često nema orijentire za koje bi se «uhvatio», a zbog toga jako dugo traje, pa je potrebno ručno fokusiranje (4*). Opcija ručnog fokusiranja obično se uključuje se dugim pritiskom na tipku OK (kod Olympusovih aparata ) pri čemu se na upotrebu dobije logaritamska skala udaljenosti od nekoliko cm do beskonačnosti. Ukoliko imate podešen veliki F broj i široko vidno polje, POSTAVITE fokusnu točku na tzv. HIPERFOKUSNU TOČKU, slika će biti prihvatljivo oštra od, recimo, 0.5 m pa sve do beskonačnosti. Ako fokusnu točku postavimo bliže gubimo na oštrini u beskonačnosti. Nadam se da nećete imati sreću da munja udari bliže od hiperfokusne udaljenosti jer ona sa navedenim postavkama iznosi nekoliko metara. Preporučam da fokus postavite na :
5-10 CRTICA ISPOD BESKONAČNOSTI NA SKALI, A NE NA BESKONAČNOST.
f. OKIDANJE postavite na KONTINUIRANO OKIDANJE (5*), dobiti ćete veći vremenski period i veće šanse za fotogrqafiranje munje.
Ukratko:
3. STALAK nam je potreban kako bi smo imali isti kadar kod uzastopnog snimanja, a i zbog dužih ekspozicija koje ćete većinom koristiti. Nepomične objekte želimo takvima i zadržati. Ako je vjetrovito potreban vam je kvalitetniji, teži stalak sa vijcima, možete ga i otežati priručnim teretom. Ako nemate stalak može poslužiti i krov auta, zidić, stolac… Poželjno je koristiti bežično okidanje ili samookidanje (7*).
4. KOMPOZICIJA ,KADRIRANJE,MJESTO
Ako mislite da ćete sjedeći iz kuće napraviti vrhunsku fotografiju munje - to zaboravite (7*). Najatraktivnije fotografije se naprave sa drugih, prethodno brižljivo odabranih lokacija. Kišobran u ruke i svu opremu potrebnu za zaštitu od kiše i krenite u akciju!
Kadar je potrebno unaprijed odrediti, zamisliti što će se sve nalaziti na fotografiji, a munja će se kasnije "ucrtati" u taj kadar, ovisno o mjestu njenog udara. Ako na fotografiji nema ništa drugo osim djelića munje, bit će sama po sebi apsolutno nezanimljiva. Naravno, podrazumijeva se da ćete fotoaparat usmjerit prema mjestu gdje bi munja potencijalno mogla opaliti . Pokušajte u kadar ubacit neki zanimljiv detalj. Ako slikate s uzvisine izvan grada, pokušajte u kadar smjestit neki zanimljivi, znameniti i prepoznatljivi dio grada ili čitav grad tako da dobijete dramatičniju fotografiju. Munje češće udaraju tamo gdje postoji veliki broj visokih objekata sa metalnim vrhovima, gradska naselja, industrijski pogoni, ali dobri su i planinski vrhovi i brda. Evo nekih ideja: čitava scena može biti čista, pa u njoj možete napraviti svoj autoportret ili portret neke osobe tako da iza njega udari munja. Kako to izvesti? Ako imate opciju na aparatu "2nd curtain" - uključite je. To znači da će nakon što završi ekspozicija, aparat blicnuti. Prije toga isprobajte koja vam je jačina blica dovoljna da ne bi kasnije ispalo da imate podeskponiranu ili preeksponiranu osobu pred kamerom. u slučaju da imate eksterni blic, stvar je mnogo jednostavnija i imate mnogo većih mogućnosti osvjetljavanja kadra.
Još jedan primjer: Možete napraviti fotografiju munje sa siluetom nekog objekta u prednjem planu. Može to biti osoba, građevina... Ako želite takvu situaciju onda se taj objekt mora nalaziti u potpunom mraku tako da do njega ne dopire nikakav izvor svjetla, barem ne s one strane objekta koja je okrenuta prema objektivu. Kad munja opali, onda će se podloga iza tog objekta osvijetlit i tako će u kadru ostat silueta + munja. Dodatnim pojačanjem kontrasta se može drastično iz originalne fotografije izvući silueta tako da dobijete vrhunsku fotografiju sa dramatičnim sadržajem.
Ovo su samo primjeri koji su meni pali napamet, nemojte se ograničavat na njih i pustite mašti da radi svoje. Spojite munju sa detaljima koje vi želite istaknuti.
Posebno su atraktivne fotografije na kojima se vidi mjesto odakle je munja udarila i mjesto gdje je munja udarila - njen početak i kraj. takvu situaciju možete ovjekovječiti tako da fotografirate s velike udaljenosti, 5-10 km udaljenosti od mjesta gdje munje udaraju. Najčešće je to s neke uzvisine s koje imate pogled na grad ili na obalu. Ako je grad na moru, a munje udaraju u more, onda je stvar znatno olakšana.
Ako stvarno želite fografirati nešto atraktivno, morate se pomirit s time da ćete malo pokisnuti (osim ako ste stvarno veliki sretnici), smrznuti se (ako slikate zimi)... Nemojte da vas prethodna rečenica obeshrabri, ali dobro je u lov krenuti potpuno pripremljen.
Morate imati na umu da je fotografiranje munja gotovo uvijek popraćeno kišom (nerijetko i obilnom). Nastojte munje dočekati dok vam se približavaju iz daljine, jer tada najčešće još ne pada kiša, a prvi val munja je obično najljepši. Munje, uostalom kao i ciklone i fronte u pravilu dolaze iz kvadranta od zapada do juga, te se kreću prema istoku ili sjeveru. Rijetki su drugi scenariji. Kada započne kiša, najbolje se skloniti na mjesto koje nije na udaru kiše, a s kojeg se pruža dobar pogled prema nebu. Idealna mjesta za fotografiranje munja su uzvisine poput brda, planina, a dobro će poslužiti i neka viša zgrada. Što vam je horizont širi i dalji imate veću mogućnost uloviti munju u njenoj punoj snazi.
5. SUHI ZAKLON ZA OPREMU neophodan je ako fotografirate po pljusku. Na kiši možete fotografirati samo sa posebnim aparatima koji imaju zaštitu IP65 ( nepromočivi su), ili uz opremu za podvodno snimanje.
6. Nemojte zaboraviti na SIGURNOST
Vjerojatnost da vas pogodi munja je vrlo niska, ali ipak izbjegavajte biti pod stablom ili drugim visokim predmetima za vrijeme grmljavine (odašiljači, repetitori, metalni tornjevi), osobito ako ste na nekom uzvišenom terenu.
Ako ste vani na terenu, a munje počnu udarati oko vas, najsigurnije mjesto, na iznenađenje mnogih, je vaš automobil, ali SAMO ako je sačinjen od metala. Naime, prilikom udara munje, potpuno ste sigurni ako ste okruženi metalom. No mnogo je veća vjerojatnost da će vas u prometu udariti auto, nego li munja za vrijeme nevremena!
7. NAKNADNA OBRADA Nakon (ne)uspješnog lova na munje, fotografije je potrebno obraditi. S obzirom na to da ste koristili duge ekspozicije, došlo je do stvaranja velike količine šuma na fotografiji kojeg je potrebno ukloniti. Program tome namijenjen zove se Neat Image.
Nakon uklanjanja šuma, potrebno je:
a. malo pojačati kontrast,
b. ukloniti bijele točkice s fotografije (to je najbolje sa alatom "HEALING BRUSH" u PHOTOSHOPU).
c. Na kraju obrade svake fotografije, istu je potrebno provući kroz FILTER UNSHARP MASK (također se nalazi u Photoshopu).
8. SAVJETI i FAQ
1* ZAŠTO NAJMANJA ISO VRIJEDNOST SENZORA? Na taj način reducirate šum koji stvaraju elektroničke komponente u digitalnom fotoaparatu.
2* ZAŠTO BRZINA ZATVARAČA NA NAJSPORIJE? Koristite kombinaciju opcija fotografiranja s vremenskom odgodom i uzastopno fotografiranje. Ako to možete kombinirati fotoaparat će slikati sliku za slikom 5-10 puta, sa zadanim postavkama. U mom osobnom slučaju je rezultat slijedeći: 6 slika sa najdužom ekspozicijom od 15 sekundi rezultira sa «vremenskim prozorom» od 90 sekundi ili 1,5 minutom vremena da se munja pojavi u kadru.
Ako nemate mogućnosti namještanja ovih opcija, možete se uzdati u svoj instinkt Lovca na munje. Moguće je i bez svega ovoga uloviti željenu snimku, uz opciju noćnog snimanja, koje je potpuno automatsko, ili ekspoziciju od 4-5 sek (ukoliko možete uz neki oslonac umiriti ruku), te uz dobar «nos», moguće je uloviti pokoju. (Brojanjem između dva udara munje moguće je približno ocijeniti za koliko će se novi bljesak pojaviti, pa ručno okidanje možete tome prilagoditi).)
3* ZAŠTO SREDNJI OTVOR BLENDE? Ako pritvorite blendu onda će vam munja biti tanja i smanjujete mogućnost nastanka kromatskih aberacija (promjena u boji na rubovima svjetlog objekta).
4* ZAŠTO FOKUS NA GOTOVO BESKONAČNO?, Za pretpostaviti je da nećete fotografirati munju koja će udariti na udaljenosti manjoj od 10 m od Vas! Primijećeno je da munje udaraju u «zonama» ispod olujnog neba, koje putuju naravno s oblacima koji se pune električnim nabojem, a zatim prazne. Prazne se u dosta jednolikim vremenskim razmacima, pa je moguće tempirati okidanje. Ako imate beskonačnu ekspoziciju, nemate problema, kad «ULOVITE» munju, prekidate snimanje. No ne pretjerujte kako vam npr. ulična rasvjeta ne bi nadjačala svjetlost munje i umanjila njezin efekt. Ulična rasvjeta je kontinuirana i njen učinak se zbraja.
SVJETLOST MUNJE TRAJE OKO 1 SEKUNDE,što drugin riječima znači da je dovoljna ekspozicija od 5 do 30 sekundi, ovisno o «kontinuiranim» svjetlosnim uvjetima okoline, a koju odabrati odlučiti će vaše pokusne fotografije..
5* KONTINUIRANO OKIDANJE
Neki aparati nakon završene ekspozicije rade "noise reduction"(uklanjanje šuma), koji traje isto koliko i ekspozicija, što u prijevodu znači da nakon ekspozicije od 15 sekundi moram čekat još 15 sekundi za novi pokušaj. Ako je moguće, dobro je ukloniti tu postavku.Postavljanjem na kontinuirano okidanje (continuos shooting), bez noise reduction opcije ,povećavate vjerojatnost uspješnog lova.
6* Ukoliko FOTOGRAFIRATE DANJU, nemate previše izbora, ekspozicija neka bude oko ½ sekunde (uz slikanje u nizu) ili prepustite automatici neka radi svoje. Preporučam pejzažni način snimanja.
7* FOTOGRAFIRANJE KROZ ZATVORENI PROZOR
Mnogi ljudi nemaju drugog izbora , pa fotografiraju kroz prozor. Pri tom treba imati na umu to da će se na staklu uvijek pojavit neka kapljica (ako vani pada kiša) i da će se ta kapljica kasnije vidjeti na fotografiji. Osim toga, kvaliteta same fotografije će vjerojatno biti smanjen ako slikate kroz staklo.
8* BEŽIČNO OKIDANJE I SAMOOKIDANJE
Ako na aparatu imate opciju "wirelles delay" (bežično okidanje - za ovo vam treba daljinski upravljač) ili "self timer" (samookidanje) obavezno je upotrijebite jer će to spriječiti njihanje stalka i trešnju aparata, a samim time smanjiti mogućnost zamućenosti fotografije.
P.S. Ja jedva čekam novo nevrijeme, a vi?
Napisali (abecednim redom) : CROMETEO,Darkec,Ile
Uredila:.Ejla
 img]div>
Objavljeno dana 04/30/2006 05:00 PM od crometeo
Obnovljeno dana 05/05/2006 12:28 PM od crometeo
|
|
|
|
